Nacionalni park Kornati i Park prirode Telaščica

  • karta-kornati
  • kornati-krune
  • kornati-panorama
  • kornati-sumrak
  • kornati-uvala-lojena
  • kornati-uvala
  • park-prirode-telascica

NP Kornati obuhvaćaju skupinu od 141 otoka, otočića i nadmorskih grebena. Iznimna prirodna i estetska vrijednost, Kornati su himna prirodi, ali i oda ljudima ovog kraja, koji su stoljećima oplemenjivali ovaj zemaljski raj. Stoljetni trud naraštaja težaka, stočara i ribara sa otoka Murtera danas je vidljiv tek u pravilnim rasterima suhozida, rijetkim komadićima plodne zemlje i skromnim kamenim nastambama. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskogekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Čuvene kornatske "krune" (strmci ili litice) okrenute prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u Pučinskom otočnom nizu, posebna su odlika i vrijednost ovog prostora. Kornatske okomite litice zapravo predstavljaju paraklažu rasjeda po kojoj je došlo do kretanja susjednih blokova zemljine kore na ovim prostorima. Procesi korozije, erozije i abrazije samo su dodatno ukrasili ovu golemu plohu koja se na nekim mjestima u Kornatima okomito spušta i preko 90 metara u morske dubine ("krune" otoka Piškera i Rašip). Najviša "kruna" u Kornatima nalazi se na otoku Klobučar (82 m iznad nivoa mora), a najduža (iznad nivoa mora) na otoku Mana (1350 m).

Od proglašenja otočja nacionalnim parkom, 1980., na Kornatima su provedena mnoga znanstvena istraživanja, osobito ona koja se odnose na prirodnu baštinu. Ova su istraživanja iznijela na vidjelo brojne obavijesti o geološkim, meteorološkim, zemljopisnim, biološkim i drugim osobitostima otočja. Popisano je do sada 537 biljnih vrsta na kopnu, 226 svojti bentoskih alga, oko 850 vrsta živih organizama u moru, a među njima 579 beskralježnjaka, 160 vrsta ribe, jedna kornjača i tri vrste sisavaca, od kojih je jedan - morska medvjedica - vjerojatno zauvijek izgubljen.

Unatoč tako velikim brojevima, svi se slažu da su Kornati nedovoljno istraženi. Ovu tvrdnju može potkrijepiti samo jedan podatak. Znanstvenici smatraju da bi se broj svih živih organizama u moru, kada bi bili istraženi, kretao između 2500 i 3000. Isto tako nedostatno je istražena i opisana antropološka baština otočja.

U parku postoje ugostiteljski objekti koji mogu pružiti temeljne usluge posjetiteljima, služba nadzora i kontrole ponašanja posjetitelja, informativni i receptivni punktovi. Posjetiteljima je dozvoljeno kretanje unutar cijelog parka, osim područja oko otoka Purare i hridi Male Purare i Volića koje je proglašeno zonom posebne zaštite. Posjetitelji Nacionalnog parka "Kornati" uvijek moraju uvažavati i poštovati činjenicu da su svi kornatski otoci, osim što su zaštićeni kao prirodna baština, privatno vlasništvo.

Na području Nacionalnog parka "Kornati" postoji osam uređenih i označenih planinarskih staza koje vode do vidikovaca s kojih je moguće vidjeti Kornate u cijelosti ili neke od njihovih najljepših dijelova. Te staze označene su i osmišljene pod zajedničkim imenom - Planinarski put Kornati. Više o Nacionalnom parku Kornati pročitajte na web stranici   www.np-kornati.hr

U blizini Kornata, nalazi se i Park prirode Telaščica. Samo ime Telašćica vjerojatno potječe od latinskog naziva „tre lagus" što u prijevodu znači "tri jezera". Jezero "Mir" nalazi se na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica. Jezero se smjestilo u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora. S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se okomite hridi u najistaknutiji strmac na Jadranskom moru – poznate dugootočke "stene". Strmac se proteže od rta Mrzlovica na SZ do padina Velog vrha na JI dosežući na Grpašćaku visinu od 161 m. Najveće dubine dosižu do 85m. Ovo područje bogato je zanimljivim biljnim i životinjskim svijetom te se uz stijene mogu promatrati dupini. Na samim stijenama pod morem žive različiti koralji, uključujući i danas već prorijeđene crvene koralje. Više o Parku priroda Telaščica pročitajte na web stranicama www.telascica.hr